Demokratska fronta

Goran Bulajić: Konačno ukidanje listi čekanja u Zeničko-dobojskom kantonu! Današnjim usvajanjem rebalansa Finansijskog plana konačno je stvorena pretpostavka za ukidanje listi čekanja u Zeničko-dobojskom kantonu. U potpunosti je usvojena naša inicijativa iz novembra 2025.godine za planiranje dodatnih sredstava potrebnih za smanjenje listi čekanja na dijagnostičke preglede, kako bi se u sistem uvele i privatne ustanove i na taj način rasteretili kapaciteti Kantonalne bolnice Zenica. Kontinuiranim aktivnostima, kroz razne inicijative i političke pregovore, u zadnjih 16 mjeseci, uspjeli smo, saradnjom Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK i Kantonalne bolnice Zenica definisati Odluku o utvrđivanju liste deficitarnih zdravstvenih usluga za 2026. godinu. Dodatno, usvajanjem rebalansa, na našu inicijativu, predviđena su sredstva za uspostavu integrisanog zdravstenog informacionog sistema na nivou Zeničko-dobojskog kantona. Implementacijom ovoga projekta i uvođenjem elektronskih zdravstvenih knjižica, te nadogradnjom softvera sa funkcionalnostima za upravljanje bolovanjima i ortopedskim pomagalima, u velikoj mjeri će se unaprijediti kvalitet zdravstenog sistema. Nadogradnjom eRecept aplikacije, proširenom kontrolom režima propisivanja lijekova, kao i dodatnim poboljšanjima laboratorijskog informacionog sistema, će se, pored već navedenog, uštediti i dodatna finansijska sredstva. Konkretna poboljšanja i rješenja za zdravstveni sistem za sve stanovnike Zeničko-dobojskog kantona!

Arman Zalihić: Gradonačelnik nam je prije izbora obećao "razvojan, moderan i siguran Mostar", a dobili smo divlji zapad. Zašto? Zato što je sportska dvorana ušla u 41. godinu izgradnje. Zato što bazen napreduje puževim korakom, a financijska konstrukcija izgradnje nije zaokružena. Zato što su odobreni milioni maraka od međunarodnih institucija za raskrsnicu kod INA-e, ljudi godinama čekaju u kolonama jer Grad nije završio prostorno-plansku dokumentaciju i izdao dozvole. Zato što je nam je na snazi prijeratni prostorni plan star 40 godina, cvijeta divlja gradnja, a legalizacije ni na vidiku. Zato što je Deponija Uborak u katastrofalnom stanju, grad pun smeća, a Komunalno stvorilo dug od 3 miliona maraka. I što nam HDZ i SDA partneri nakon plodova zajedničke vlasti mogu ponuditi pred izbore? Ambijent straha, podjela, nacionalizma koji na kraju dovodi do razbijenih glava, paljevina auta, tuča i maltretiranja građana Mostara!

Đonlagić - SNSD ne želi olakšati život građanima. Problem prevoznika ova vlast nece riješiti. @DzenanDjonlagic

Đonlagić Dženan: Ne dopuštate smanjenje akciza jer će faliti novca u budžetu RS-a, gdje nema ni za kifle @DzenanDjonlagic

Đonlagić Čoviću: Vi, zajedno sa SNSD-om i Trojkom krivi ste za propast evropskog puta Bosne i Hercegovine. @DzenanDjonlagic

Vlast kupuje službena auta na kredit, a kako stvari stoje uskoro će građani na kredit kupovati gorivo. Cijene energenata divljaju, a prezadužena Vlada FBiH zabila je glavu u pijesak i čeka da kriza prođe.

Svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine koji slave Ramazanski bajram želimo Bajram Šerif Mubarek Olsun. Želimo da praznične dane provedete u krugu porodice i najbližih prijatelja. Neka nas poruka Bajrama osnaži u želji za činjenje dobrog i vrati nadu u zajedništvo svih ljudi.

DF podržao Mostarsku deklaraciju o građanskoj BiH Demokratska fronta snažno podržava nedavno donesenu Mostarsku deklaraciju koju su sačinili Forum Neretva i Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, smatrajući ovaj važni dokument konkretnim izrazom aktivnosti nevladinog sektora u promociji onih vrijednosti koje trebaju biti dijelom javnih politika svih političkih stranaka koje žele modernu i demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu. U tom pogledu, najznačajniji dijelovi Mostarske deklaracije, kao što su stavovi o pravu svakog građanina da jednako konzumira aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno da bira i bude biran na sve javne funkcije u državi, zatim obavezu provođenja svih presuda Evropskog suda za ljudska prava posebno onih koje se odnose na reformu ustava i izbornog zakonodavstva, te odbacivanje narativa o „legitimnom predstavljanju naroda“ i etničkim podjelama, kojim se direktno negira demokratska reprezentaciju građana i time u cijelosti podriva demokratija u Bosni i Hercegovini. Sa svoje strane, Demokratska fronta podrškom Mostarskoj deklaraciji izražava svoj dugogodišnji, kontinuirani, politički stav okrenut ka izgradnji funkcionalne i demokratski uređene građanske države, tačnije države zasnovane na jednakopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine, kao važan izraz standarda i vrijednosti koji će biti potrebni za ulazak u članstvo Evropske unije i NATO saveza. Svim navodnim „šampionima“ evropskih integracija želimo jasno poručiti, a to Mostarska deklaracija nedvojbeno afirmiše, da su nositelji državnog suvereniteta svi građani Bosne i Hercegovine, koji jedini imaju pravo odlučivanja o svim pitanjima koji se tiču države Bosne i Hercegovine. Etničke politike i etnički organiziran politički sistem u Bosni i Hercegovini je incidentan jer kontinuirano proizvodi etničke utemeljene tenzije što zahtjeva promjenu putem ustavne reforme koja nam predstoji.

Marijela Hašimbegović ➡️ Okerić nema kredibilitet nikakav, ni profesionalni, ni lični, da uopšte komentariše moj rad i djelovanje kao direktorice.

Smatram da Federacija BiH, kao stabilniji entitetski partner, ima historijsku odgovornost da spriječi medijski i komunikacijski mrak u Bosni i Hercegovini, navodi delegatkinja Marijela Hašimbegović. Kompletan intervju za Slobodnu Bosnu pročitajte na ➡️ slobodna-bosna.ba/vijest/473048/…

Slaven Kovačević: Trojka preotimanjem nadležnosti Predsjedništva želi novi 'slučaj Vukoja' i sporno imenovanje Monike Mijić Povodom konkursa za imenovanje agenata Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, više sam puta upozoravao da su ona lica koja su se pojavljivala kao navodni agenti Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava bila izvan mandata, te da je njihovo imenovanje veoma upitno ako se primjenjuju odgovarajući zakoni, navodi u svojoj reakciji Slaven Kovačević, kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH. "Tu ima više razloga. Prvi je kako ne može bilo koja institucija Bosne i Hercegovine podzakonskim aktom omogućiti ili dati bilo kome zakonska ovlaštenja, što je Vijeće ministara radilo u kontinuitetu. Zakonska ovlaštenja mogu se dati isključivo zakonom. Drugo važno pitanje je trajanje mandata vršitelja dužnosti koje je zakonom ograničeno na maksimalno dva puta po tri mjeseca, dok u konkretnom slučaju jedne od kandidatkinja za to mjesto agenta Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava, to je bilo čak sedam puta. Dakle, očito nezakonito. Treće, isto lice, tačnije Monika Mijić, kako možemo čitati u medijima, obavljala je posao sekretara sa posebnim zadatkom više od deset godina, ali ne onako kako to, vidno netačno i fingirano u svome mišljenju kaže ministar pravde Bosne i Hercegovine, Davor Bunoza, da se to ne odnosi na lica kojima je prekinut kontinuitet u obavljanju te funkcije, već je to ovako kako to utvrđuje Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine: „...Najduži period postavljenja na isto radno mjesto je deset godina.“ (član 34, stav 2 zakona koji govori o imenovanju sekretara sa posebnim zadatkom). Iz toga, vidljivo je da se kontinuitet u obavljanju funkcije uopće ne spominje, već se ograničava na maksimalno 10 godina. Četvrto, što ima posebnu težinu, sve je ovo rekao Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine odgovarajući na jedno od zastupničkih pitanja, a da podsjetim javnost, ovaj Ured je po Zakonu o Vijeću ministara jedino tijelo koje daje mišljenja istom tom Vijeću ministara prije nego se pristupi postupku odlučivanja. Tačnije, mišljenje Ureda za zakonodavstvo je zakonska kategorija u postupku odlučivanja, dok mišljenje Ministarstva pravde ima potpuno drugačiji status. Biće interesantno vidjeti, kakvo će mišljenje Ured za zakonodavstvo dati o ovom čudnom i zakonski upitnom prijedlogu imenovanja agenata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na kraju konkursne procedure, i kako će se po tom pitanju, unutar Vijeća ministara, postaviti politička grupacija zvana Trojka. Najzad i peto. Sva imenovanja svih predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim tijelima i institucijama, ustavna je nadležnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje naprimjer imenuje kandidate za sudije u Evropskom sudu za ljudska prava, direktno imenuje člana Venecijanske komisije, sve predstavnike u radnim tijelima u Vijeću Evrope, ali pazite sad čuda, jedino ne imenuje agente Bosne i Hercegovine, ne Vijeća ministara, već države Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava. Kako je ova procedura, očito jako upitna sa stanovišta Zakona o upravi, Zakona o državnoj službi o institucijama Bosne i Hercegovine i Ustava Bosne i Hercegovine, mislim da će javnost vidjeti hoće li Trojka opet povlađivati osovini HDZ-SNSD, te zažmiriti i na ovo nezakonito i neustavno imenovanje pa ga izglasati ili će, po prvi put, pokazati malo integriteta. Možda se opet pojavi situacija, kao prilikom imenovanja (jer to nije bio izbor) Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, pa će reći kako je i to bio dobro obavljen posao, kao što je to, svojevremeno, rekao jedan od Trojkaša, pogazivši mišljenje Venecijanske komisije", naveo je Kovačević.

Spomenik Pelemišu vrijeđa žrtve genocida u Srebrenici i svih zločina u istočnoj Bosni Demokratska fronta osuđuje podizanje spomenika Miloradu Pelemišu, komandantu zločinačkog 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske. Milorad Pelemiš je, prema svjedočenjima iz pravosnažnih sudskih presuda učestvovao u genocidu u Srebrenici i u činjenju najtežih ratnih zločina nad Bošnjacima. Podsjećamo da je u svjedočenju pred Haaškim tribunalom, pripadnik te jedinice Dražen Erdemović rekao je da je, naredbom Milorada Pelemiša, 16. jula 1995. na vojnoj farmi Branjevo kod Zvornika, zajedno sa još petoricom članova iste jedinice, strijeljao oko 1.200 muslimanskih muškaraca. Ključni svjedok u kasnijim procesima, Erdemović, je također tvrdio da je Pelemiš 11. jula 1995. godine u Srebrenici naredio ubistvo jedne osobe. Pozidanje spomenika Pelemišu vrijeđa žrtve i svjedoke genocida u Srebrenici i svih zločina u istočnoj Bosni, istovremeno otvarajući pitanje - zašto čovjek, koji je prema svjedocima i pravosnažnim sudskim presudama, imao ključnu ulogu u genocidu nikada nije procesuiran pred Sudom Bosne i Hercegovine nikada nije izveden pred lice pravde, iako je prema Tužilaštvu BiH bio u statusu osumnjičenog. Također, Srbija je u ovom slučaju nastavila dugogodišnju praksu zaštite ratnih zločinaca, jer je Pelemiš bio i među osobama za koje je Fond za humanitarno pravo prijavio Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, ali protiv njega ni u susjednoj zemlji nikada nije podignuta optužnica.

Zlatan Begić ➡️ Evropski put: Ulazak kroz vrata, ne kroz podrum

U sjedištu Evropskog parlamenta u Strazburu održalo se redovno zasjedanje predstavnika Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u sklopu obaveza Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Delegat Doma naroda Parlamenta BiH Dženan Đonlagić je istaknuo da cilj mora ostati uvođenje evropskih standarda, a ne lokalna improvizacija kod Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima u Bosni i Hercegovini. Evropski standard je ujednačavanje sudske prakse na cijelom području države, a ne paušalne izmjene. Izmjene Zakona o Sudu BiH nije evropski standard i nije u skladu sa Mišljenjem Evropske komisije. EU standard traži Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini, a ne Izmjene i dopune zakona o Sudu BiH. Što se tiče imenovanja glavnog pregovarača, fokus mora biti na kvalitetu i stručnosti, a ne čiji je kandidat u etničkom i političkom smislu, ističe Đonlagić. Evropska unija sada treba Bosni i Hercegovini. Treba dozvoliti vozačima kamiona iz Bosne i Hercegovine normalan i dostojanstven rad u sklopu transportne zajednice i kompanija sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. Vozači nisu turisti, niti borave na način nekog stalnog prebivališta, nego voze kroz Evropsku uniju i vraćaju se, te ih se treba tretirati na takav način i dati slobodu kretanja. Temeljni princip nastanka Evropske unije jeste sloboda kretanja ljudi, roba, usluga, kapitala. Sramotno je da aktuelna vlast nije uradila svoj dio posla kako bi država iskoristila novčana projektna sredstva iz Plana rasta EU. Kako stoje stvari danas, Bosna i Hercegovina će izgubiti dodatna novčana sredstva koja će biti raspoređena prema drugim zemljama Zapadnog Balkana. Obaveza je osigurati finansijsku održivost javnih operatera. Ako je Schmidt mogao naći pare za VIADUKT, može i za BHRT! Provođenje sistema EU za ulazak i izlazak od oktobra 2025. godine na granici između BiH i šengenskog prostora na način da se sačuva dostojanstvo građana Bosne i Hercegovine koji nisu nosioci pasoša EU. Ostaje obaveza provedbe svih presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. To je uvođenje jednakih prava i sloboda svakog građanina na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bez toga nema članstva u Evropskoj uniji, zaključuje Đonlagić.

Komšić: Bježeći od 'ruske', dotrčali su na 'listu Benjamina Natanyahua'. TO JE NEČASNO!" slobodna-bosna.ba/vijest/472392/…

Sijanje vjerske mržnje i promovisanje islamofobije u režiji Dodikovog lobiste. Namjerno se pokušava instalirati koncept radikalizacije i islamofobije prema muslimanima, Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Čista propaganda i širenje dezinformacija. Ipak ovo je i pitanje ugrožavanja sigurnosti u Bosni i Hercegovini. E sada, da nije Trojka predala resor sigurnosti u ruke Dodikovog ministra Nenada Nešića kojeg je po vlastitom priznanju Trojka “provukla kroz iglene uši”, a koji će poslije dati ostavku, resor preuzeti kadar HDZ-a, možda bi se mogli nadati reakciji. Ovo je u najmanju ruku za zabranu ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Ovako, na žalost, ne očekujem institucionalnu reakciju Ministarstva sigurnosti BiH.

Arman Zalihić: Kada su ispunili želje prema HDZ-u, HDZ je kao njihov partner zatražio smjenu Miokovića.

Alma Kratina o Zakonu o hraniteljstvu ⬇️

Željko Komšić ➡️ Dakle, vezano za cijelu ovu sagu o kosponzoriranju Rezolucije šest zalivskih zemalja plus Jordan, kojom se osuđuju akcije Irana na njihovoj teritoriji, moram reći da me je ambasador Lagumdžija više puta kontaktirao i da sam mu isto tako više puta rekao da sam protiv toga da se pridružujemo toj Rezoluciji, odnosno da sam protiv toga da budemo kosponzori te Rezolucije. U toj Rezoluciji se osuđuje Iran zato što je dejstvovao po tim zemljama, ali nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani i da svaka zemlja sa čije teritorije dolazi napad na određenu zemlju se smatra agresorom. Iran nije prvi započeo te aktivnosti, nego su te aktivnosti bile usmjerene prema Iranu. Sve akcije koje je Iran izvodio mogu se karakterisati kao odbrambene. Druga stvar, mislim da Bosni i Hercegovini nikakvu korist ne donosi kosponzoriranje ove Rezolucije. Od Predsjedništva Bosne i Hercegovine niko to zvanično nije ni tražio, bar da ja znam. Izuzev što je Cvijanović objavila da je razgovarala s nekom osobom iz Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je od nje tražila da se Bosna i Hercegovina pridruži toj Rezoluciji. Mi svakako nismo glasali u ovoj Rezoluciji, jer mi nismo zemlja članica Vijeća sigurnosti. Po meni, to je potpuno bespotreban čin, ne donosi nikakvu korist Bosni i Hercegovini, ali može da nanese veliku štetu. Paralelno s tim, pojavila se i priča o Rezoluciji Rusije kojom se osuđuje napada na Iran. Lagumdžiji sam, takođe, rekao da sam i protiv toga da se eventualno pridružujemo toj Rezoluciji, jer mislim da je sama Rezolucija licemjerna, nakon svega onoga što je Rusija uradila u Ukrajini. Dakle, to je bio moj stav. Nakon što je stigao pismeni zahtjev Cvijanović da se održi vanredna sjednica o toj temi, a to je bilo 11. marta u 3 sata poslije podne, ja sam naravno postupio onako kako mi Poslovnik nalaže, zakazao sam sjednicu u roku 24 sata, a što je tražila u svom dopisu i sama Cvijanović. To je svakako bilo kasno za pridruživanje Rezoluciji, odnosno sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine bi se održala puno sati nakon samog izjašnjavanja o Rezoluciji u Vijeću sigurnosti UN-a. Ali takav je bio zahtjev Cvijanović. Dakle, nije bilo nikakvog prostora da se na drugi način postupi. Zašto je došlo do pridruživanja toj Rezoluciji, to su pitanja koja treba uputiti nekim drugim ljudima i nekim drugim institucijama, a ne Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Mislim da je ovdje važno napomenuti da, od šest zemalja predlagača Rezolucije, tri od njih-Emirati, Bahrein i Oman, nisu glasali za našu Rezoluciju o Srebrenici. To sam također napomenuo i Lagumdžiji. Tako se razvijala situacija vezana za kosponzoriranje pomenute Rezolucije. Niko od nas, pa čak ni Sjedinjene Američke Države, nisu tražile da je kosponzoriramo. Prema tome nije bilo nikakvog razloga da ulijećemo u ovakav geopolitički procijep, i da sad moramo da objašnjavamo i da se pravdavamo zašto smo to kao država uradili. Naravno, to se već desilo, to je već završena priča, po meni je šteta pričinjena. Kako će se to ubuduće odraziti na poziciju Bosne i Hercegovine, vidjet ćemo. Ja se nadam da šteta po ugled Bosne i Hercegovine ipak neće biti prevelika, i da će, oni koji se budu o tom izjašnjavali i eventualno analizirali ovakav potez bh. diplomatije, imati u vidu svu kompleksnost i jednu vrstu kaotičnog sistema kada je riječ o radu diplomatsko-konzularne mreže. Napominjem da je po Ustavu Bosne i Hercegovine jedino Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno da se zauzme stav o ovakvim pitanjima, pogotovo u ovako delikatnoj situaciji koja ima globalni značaj.

Dennis Gratz: Proglasiš deklaraciju, sam sebe ispromovišeš kao moralnu vertikalu, a sistem ostane potpuno isti, jedino gore je kada tom i takvom sistemu u praksi kontinuirano pružaš podršku, kako je to NS u više navrata i na različitim nivoima vlasti činila i čini. Daću samo dva primjera: glasanje o kolegi Čavari i glasanje za gospodina Krešića.