Crnogorska Pravoslavna Crkva

Одбор ЦО ЦПЦ у Подгорици градиће цркву @BorisVladika @cpcNiksic

antenam.net/clanak/upokoji… @BorisVladika

Подај, Господе, новопрестављеном Патријарху кијевском и све Украјине Филарету покој и Царство небеско @BorisVladika @cpcNiksic

@BorisVladika @cpcNiksic

Slavko Perović pokazuje kako je Milorad Medaković falsifikovao Danilov Zakonik 1855. godine. Umetnuo je srpsku narodnost i to odštampao u Novom Sadu, iako nije bila navedena u rukopisu Zakonika.👇

Sve je rečeno onako časno i crnogorski! 💪💚🇲🇪❤️💪

Interesantno je da se ljudi koji su prije 100 i više godina otišli iz Crna Gora i danas njihovi potomci,izjašnjavaju se kao Crnogorci. Generacije rođene u tuđini nose crnogorska obilježja,govore crnogorskim jezikom,čuvaju običaje Nije bilo popova SPC da im objasne ko su i što su.

Besmisao rata (24. 2. 2022 – 24. 2. 2026) - Pobjeda share.google/HM5N4PzOckYZI6… @BajkoStanojevic

(Scroll down for English) 🇲🇪U Čikagu je 1923. izlazio list Amerikanski glas Crnogorca – glas naše dijaspore u Americi. Pokrenuo ga je Savez nezavisnih Crnogoraca kako bi podsjetio na pravo Crne Gore na slobodu nakon 1918. i zagovarao ravnopravnost naroda u zajedničkoj državi. List su uređivali Đuro Čičarević, Rade Žarić i Đorđije Savić, dok su Savez vodili Vaso Đ. Kovačević, Mašan Borozan i Vaso V. Kovačević. Vlasti u Beogradu ubrzo su list označile kao opasan i zabranile njegovo širenje u tadašnjoj Kraljevini SHS. 🇺🇸 In Chicago in 1923, the newspaper Amerikanski Glas Crnogorca (The American Voice of Montenegrin) became a voice of the Montenegrin diaspora in the United States. Published by the Union of Independent Montenegrins, it defended Montenegro’s right to independence after 1918 and called for equality among nations in Yugoslavia. Edited by Đuro Čičarević, Rade Žarić, and Đorđije Savić, and led by community figures like Vaso Đ. Kovačević, Mašan Borozan, and Vaso V. Kovačević, the paper encouraged pride, dignity, and responsibility toward Montenegrin identity. Authorities in Belgrade soon labeled it subversive and banned its distribution in the Kingdom of SHS.

portalanalitika.me/clanak/beograd… @cpcNiksic

Serdar Škrnjo Kusovac Najveći ljubotinjski junak 19. vijeka. Proslavio se u ratovima 1862. i 1876. godine. Ostao je upamćen po nevjerovatnoj hladnokrvnosti. Vele da je śedio na topu i pušio čibuk dok su turski meci padali oko njega, bodreći svoje Ljubotinjane.

Crtež Sare Petrović: “Sveti Petar Cetinjski” @BorisVladika @cpcNiksic