Akcija za ljudska prava

🇲🇪 Pritužba Ministarstvu odbrane @defence_mne HRA je podnijela pritužbu ministru Draganu Krapoviću zbog video snimka sa društvene mreže X — na njemu se vidi osoba u uniformi Vojske Crne Gore koja pjeva četničku pjesmu o Draži Mihailoviću. Ovakvo ponašanje krši Kodeks vojne etike (odanost i integritet) i Zakon o vojsci, jer je suprotno ustavnim vrijednostima antifašizma. Od Ministarstva se očekuje da utvrdi identitet osobe, sprovede postupak u skladu sa zakonom i Kodeksom i osudi ovakvo ponašanje.

🕊️ 27 godina nakon što je u NATO bombardovanju mosta u Murinu stradalo šestoro civila, uključujući troje djece, niko u Crnoj Gori nije odgovarao za propust da se stanovništvo upozori na napad koji je doveo do gubitka ljudskih života. ⚫ U bombardovanju mosta u varošici Murino, 30. aprila 1999. godine, poginuli su civili Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72). Još osam osoba je bilo povrijeđeno. Sirene se nisu čule, niti je bilo drugog upozorenja na opasnost. ⚖️ U Srbiji je Dragoljub Milanović, direktor RTS, osuđen na 10 godina zatvora za krivično djelo protiv opšte sigurnosti jer nije naredio evakuaciju zaposlenih. Ovaj slučaj pokazuje kako je trebalo da postupi i Crna Gora, po sličnom pravnom i činjeničnom osnovu. Ostaje pitanje zašto u Crnoj Gori taj osnov nikada nije primijenjen ni istražen? 📜 Prošle godine, posle četvrt vijeka od napada, žrtvama NATO bombardovanja u Murini i njihovim porodicama priznat je status civilnih žrtava rata izmjenom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. @VladaCG je donijela odluku o isplati jednokratnih naknada od po 100.000 eura porodicama stradalih, kao nadoknadu za socijalnu zaštitu koju kao civilne žrtve nijesu imali svih proteklih godina. Time su učinjeni značajni koraci. Međutim, porodice stradalih i preživjele žrtve su ostale uskraćene za naknadu nematerijalne štete – za pretrpljeni bol i patnju zbog gubitka života i ranjavanja. 📢 Akcija za ljudska prava i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava očekuju od Državnog tužilaštva Crne Gore da ispita i obavijesti javnost o tome da li se tužilaštvo ikada bavilo utvrđivanjem odgovornosti za propust u upozoravanju civila u Murinu, i zašto krivična istraga u ovom slučaju nikada nije pokrenuta. Takođe apelujemo na @PravdaCG i njihovu komisiju za obeštećenje 📝 Apelujemo da novouspostavljena Komisija za obeštećenje građana Crne Gore stradalih ili povrijeđenih tokom ratnih dešavanja tokom 90-tih godina, razmotri ispunjenje prirodne obligacije naknade štete za porodice stradalih iz Murino. ⚖️ Pravda za žrtve podrazumijeva i krivičnu odgovornost i adekvatne reparacije za svu pretrpljenu štetu. 👇 hraction.org/2026/04/30/mur…

🗣️ U intervjuu za Standard, Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA, govori o stanju vladavine prava u Crnoj Gori, ukazujući na neefikasne reforme, probleme u funkcionisanju institucija i nedostatak stvarnih rezultata u borbi protiv korupcije i ratnih zločina. Osvrnula se i na stanje u pravosuđu, pritiske na sudije i tužioce, kao i na pitanja policijskog zlostavljanja, zatvorskih uslova i slobode medija — teme koje utiču na evropski put države. 👉 Šta nas i dalje udaljava od EU i zašto rezultati izostaju? Pročitajte cijeli intervju na linku 👇 standard.co.me/politika/gorja…

Iako sve zvuči kao triler, ovo je samo još jedna realna operacija zataškavanja i nekažnjivosti policijske torture, do koje je došlo neposredno prije “demokratskih promjena” 2020. godine, ali koja je ostala nekažnjena i šest godina kasnije. Pročitajte 👇 hraction.org/2026/04/25/ses…

⚖️ Pred Višim sudom u Podgorici nastavljeno je suđenje Zoranu Gašoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti 1992. godine u Hadžićima (BiH), saslušanjem tri svjedokinje. 🗣️ Kao i na prethodnom ročištu, svjedočili su predstavnici oštećenih porodica, koji su govorili o saznanjima o stradanju svojih najbližih do kojih su došli posredno. Oštećeni imaju prvenstvo u davanju iskaza. Saslušane su tri svjedokinje: Zehra Rizvo, ćerka i sestričina nestalih Ahmeda Rizva i Salka Dželilovića, Ferida Murtić, supruga nestalog Esada Murtića i Suada Memić, ćerka nestalog Šabana Isića. 🎥 Sud je odbio zahtjeve da se suđenje audio-vizuelno snima, dok će o drugim predlozima da se svjedoci iz BiH saslušavaju putem video-linka i da se obezbijedi rezervni branilac u slučaju spriječenosti branioca – odlučiti naknadno. 📄 Prema optužnici, Gašović se tereti da je od maja do kraja juna 1992. godine učestvovao u ubistvima, porobljavanju, prinudnom preseljavanju, protivpravnom zatvaranju, mučenju i ispitivanju civila u objektima „Garaža“ i Sportska dvorana u Hadžićima, kao i u prinudnom preseljenju oko 280 civila u kasarnu „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici. Tereti se i da je sačinio spisak pritvorenika na kojem je 49 imena zaokružio crvenom olovkom, nakon čega je 23. juna 1992. godine 48 osoba odvedeno na nepoznatu lokaciju i do danas se vode kao nestale. 🗓️ Naredno ročište zakazano je za ponedjeljak, 20. aprila. 🔗 Detaljniji izvještaj sa suđenja je dostupan na linku: hraction.org/2026/04/17/nas…

📢 Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) podsjećaju da se sjutra navršava 27 godina od kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja. Žrtve su bile albanske nacionalnosti, izbjeglice koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori. ⚖️ Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao i nadležni organi nisu utvrdili ni da je riječ o ratnom zločinu. Žrtve i njihove porodice nisu obeštećene. U toku je procedura za podizanje spomen-obilježja na mjestu stradanja. 🗣️ HRA i CKP pozivaju nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije da konačnu saglasnost na odluku o podizanju spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali. Ministarstvo je prethodno dalo saglasnost na predlog Opštine Rožaje o podizanju spomen obilježja. 🕊️ U znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupiće se u subotu, 18. aprila, u 10h na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu stradanja nevinih. Istog dana, porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položiće cvijeće kod spomen-grobnice u Novom selu, kod Peći. 📚 Analiza oslobađajuće presude objavljena je u izvještaju Akcije za ljudska prava “Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori 2009-2015. godine”. U publikaciji HRA Protiv zaborava možete pronaći svjedočenja o ovom zločinu. 🔗 Detaljnije na linku hraction.org/2026/04/17/27-…

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je inicijativu ministru pravde Bojanu Božoviću, tražeći da taj resor predloži izmjene zakonskih predloga i nacrta kojima bi se starosna granica za prestanak funkcije redovnih sudija, sudija Ustavnog suda i državnih tužilaca uskladila sa novousvojenim rješenjem iz Zakona o radu, a kojim je granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona povećana sa 66 na 67 godina života. Aktuelni predlozi i nacrti zakona o izmjenama Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđaju da sudijama funkcija usljed ispunjenja uslova za penziju prestaje sa 66 godina, a za državne tužioce nisu predložene nikakve izmjene, odnosno njima će funkcija i dalje prestajati zbog odlaska u penziju sa 65 godina, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. HRA smatra da za ovakvo razlikovanje nema opravdanog razloga. Nosioci pravosudnih i ustavnosudskih funkcija ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od ostalih zaposlenih, a neusklađenost propisa je posebno zabrinjavajuća. HRA je konkretno zatražila da Ministarstvo pravde predloži izmjene kojima bi se granica od 67 godina uvela za sudije Ustavnog suda, za sudije redovnih sudova i za državne tužioce.

📢 Akcija za ljudska prava najoštrije osuđuje način na koji je u emisiji „Tema jutra“ na Prvoj TV CG vođena rasprava o pravima LGBTIQ osoba i radu Centra za građansko obrazovanje (CGO). 🚫 Umjesto informisanja javnosti, emitovan je sadržaj suprotan ljudskim pravima, obilježen pokušajem lične diskreditacije direktorice CGO, Daliborke Uljarević, iznošenjem neutemeljenih tvrdnji i govorom mržnje, a bez omogućavanja da se čuje druga strana, što je suprotno Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama i Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore. 📚 Povod za iznošenje takvih stavova bio je vodič kroz LGBTIQ+ teme za nastavno osoblje, čiji je izdavač CGO. Umjesto da se javnosti predstavi stvarni sadržaj publikacije, vodič je iskorišćen za širenje dezinformacija i netrpeljivosti. U emisiji je unapređenje prava LGBTIQ osoba predstavljeno kao prijetnja društvu, uz tvrdnje da ta zajednica „razara porodicu“, „ugrožava djecu“, doprinosi „propasti civilizacije“ i „moralnom i kulturnom sakaćenju djece“. Takve poruke ne predstavljaju legitimno mišljenje, već govor mržnje koji podstiče predrasude i ohrabruje nasilje. 🔴 Voditelji emisije su gostima emisije, Draganu Koprivici, profesoru ruskog jezika i književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću i Mitru Šušiću, advokatu i odborniku koalicije “Za budućnost Podgorice”, nažalost omogućili da jednostrano iznesu netačne i obmanjujuće tvrdnje o publikaciji i njenoj svrsi, kao i krajnje diskriminatorne stavove prema LGBTIQ+ osobama. ⚠️ Takvo plasiranje neistina ukazuje da cilj emisije nije bio informisanje, već promocija netrpeljivosti. Javni prostor se na takav način zagađuje dezinformacijama koje društvo bespotrebno polarizuju, umjesto da se građanima omogući da formiraju stav na osnovu informacija o ljudskim pravima. Detaljnije 👇 hraction.org/2026/04/16/prv…

🎭 On #WorldArtDay, we highlight how theatre can open space for dialogue, empathy, and dealing with the past. `Death in Dubrovnik` & `M as Morinj` are plays from 🇲🇪 that engage young artists and communities in building understanding. 🔗Read more: tinyurl.com/49kfxa79

📄 Već dvije i po godine Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uskraćuje Akciji za ljudska prava (HRA) pristup podacima o stručnoj spremi i diplomama zaposlenih u MUP-u i Upravi policije. 📌 HRA je 2. oktobra 2023. godine, za vrijeme mandata ministra Filipa Adžića, tražila kopije dijelova personalnih dosijea koji se odnose na nivo stručne spreme i kvalifikacije obrazovanja svih službenika i namještenika MUP-a, te policijskih inspektora i rukovodećeg kadra Uprave policije. ⏳ MUP nije donio odluku u zakonskom roku, pa je HRA podnijela urgenciju, a 22. novembra 2023. i žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Agencija nije postupila na vrijeme, pa je HRA 12. februara 2024. podnijela tužbu Upravnom sudu Crne Gore. Sud je 6. novembra 2025. usvojio tužbu i naložio Agenciji da odluči po žalbi. Agencija je, u međuvremenu, usvojila žalbu HRA i naložila MUP-u da odluči. ⚖️ MUP je 6. novembra 2025., sada pod ministrom Danilom Šaranovićem, odbio zahtjev uz obrazloženje da bi “dostavljanje kopija diploma podrazumijevalo obradu ličnih podataka” i da je potrebna “izričita saglasnost svakog zaposlenog” te da zbog broja zaposlenih (4.360) ne može udovoljiti zahtjevu. ❗ MUP nije naveo nijednu konkretnu zakonsku odredbu kojom bi potkrijepio takvo tumačenje. 🔁 HRA je ponovo uložila žalbu, koju je Agencija usvojila 5. marta 2026., poništila rješenje MUP-a i vratila predmet na ponovni postupak, navodeći da je odluka “donijeta bez pravnog osnova”. 🚨 Posebnu zabrinutost izazivaju navodi da lažne diplome posjeduju ne samo pojedini zaposleni u MUP-u, već i poslanici i visoki državni funkcioneri. Apelujemo na nadležna tužilaštva da hitno istraže ove navode, a na MUP da bez odlaganja dostavi tražene podatke. 🚫 Prevaranti ne smiju obavljati javne poslove. Detaljnije na linku 👇 hraction.org/2026/04/07/dvi…

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, kaže da je smjenom vlasti zaustavljen razgranati sistem korupcije i nepotizma koji je pod okriljem vrha DPS-a pljačkao Crnu Goru decenijama. Naglašava da sada nastaje nova elita koja ponavlja model korišćenja državnih funkcija za lično bogaćenje, dok ozbiljnih optužnica za korupciju na najvišem nivou još nema. Nedavna "medijska" hapšenja pod sumnjom za bagatelna djela i puštanja na slobodu Aca Đukanovića, Veselina Barovića i drugih upravo su dokaz da ozbiljnih optužnica nema – ističe ona. Takođe, ističe da produžavanje pritvora nije odgovor na bjekstva, već su potrebni efikasniji sudovi, bolji nadzor, procjena rizika i funkcionalan sistem elektronskog nadzora. Detaljnije pročitajte u tekstu Marije Palibrk (@Dnevne_DAN ) koji je dostupan na linku 👇 dan.co.me/vijesti/hronik…

📢 Više državno tužilaštvo u Podgorici je 18. marta 2026. potvrdilo odbacivanje krivične prijave za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i Momčila Baranina, počinjeno 24. oktobra 2015. u tzv. Zlatarskoj ulici. Time je formalno pečatirana nekažnjivost torture koju je cijeli svijet mogao da vidi na snimku. ⚖️ Osnovno državno tužilaštvo je 9. februara 2026. odbacilo prijavu uz obrazloženje da je krivično gonjenje za zlostavljanje zastarjelo još 2021. godine – i pored toga što su i Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava utvrdili da istraga nije sprovedena po međunarodnim standardima. 🚨 Vukčević i Baranin su te noći, oko 22:30 h, u centru Podgorice oboreni na trotoar, tučeni, šutirati i ostavljeni bez pomoći, iako nisu učestvovali u neredima, nisu pružali otpor niti su bili lišeni slobode. Povrede su naknadno medicinski potvrđene. Sve su snimili novinari Vijesti. Počinioci, više od deset godina kasnije, nisu identifikovani. 📂 Predmet je godinama ostao u izviđajnoj fazi, da bi bio odbačen ne zbog nedostatka dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje samih nadležnih organa. 🧑‍⚖️ Pritom, tužilaštvo je nastavilo da postupa u predmetu i nakon datuma za koji danas tvrdi da je zastarjelost nastupila. Nadležni tužioci u ovom predmetu bili su: Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. 📣 Akcija za ljudska prava podsjeća da ovaj slučaj nije izolovan: i zlostavljanje građana Kolašina na magistrali i slučaj Milorada Martinovića iz iste noći ostali su nekažnjeni. 🇪🇺 Evropski sud je jasno naglasio da isplata odštete ne može zamijeniti obavezu djelotvorne istrage – jer bi u suprotnom državni službenici mogli redovno nekažnjeno da zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja. ⚠️ Bez odgovornosti za državnu torturu nema vladavine prava, a ni napretka Crne Gore ka Evropskoj uniji.

📢 49 NVO i 4 građanske aktivistkinje uputile su pismo Vladi Crne Gore zahtjevajući hitno informisanje javnosti o eventualnom izvozu, uvozu ili trgovini naoružanjem i vojnom opremom sa Izraelom, kao i objavu svih važećih ugovora, sporazuma i dozvola u toj oblasti. Pismo je upućeno predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, ministru odbrane Draganu Krapoviću i ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću. ❌ Naše organizacije i aktivistkinje izražavaju najoštrije protivljenje svakom obliku trgovine oružjem, vojnom opremom ili drugom vrstom vojne saradnje Crne Gore sa Izraelom, odnosno izraelskim kompanijama, kao i drugim kompanijama posrednicima, sve dok traje vojna ofanziva u Gazi za koju Međunarodni sud pravde drži da predstavlja i rizik od genocida. Podsjećamo da je i Međunarodni krivični sud, čija je Crna Gora država članica, 21. novembra 2024. izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera i bivšeg ministra odbrane Izraela zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina izgladnjivanja kao metoda ratovanja. 🚫 U takvim okolnostima nijedan oblik saradnje se ne može smatrati kao neutralan ili tehnički opravdan — svaka isporuka oružja, svaka dozvola i svaki ugovor potencijalno doprinosi sistematskim zločinima nad palestinskim civilnim stanovništvom. Crna Gora, kao država koju međunarodni ugovori i sopstveni Ustav obavezuju na poštovanje međunarodnog prava, ne smije biti partner u lancu snabdijevanja koji vodi ratnim zločinima i genocidu. 🗣️ Zbog toga zahtjevamo da @VladaCG bez odlaganja objavi potpune i precizne informacije o svim oblicima trgovine oružjem i vojne saradnje između Crne Gore i Izraela koja je na snazi posljednjih godina, kao i da hitno obustavi takvu trgovinu ili saradnju ako ona postoji. Detaljnije: hraction.org/2026/04/03/vla…

🕊️ Danas, 24. marta, obilježavamo Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava, koji je Generalna skupština UN-a ustanovila 2010. godine u znak sjećanja na nadbiskupa Oskara Arnulfa Romera — ubijenog 1980. dok je služio misu, nakon što je javno osudio masovna kršenja ljudskih prava, ubistva i mučenja u salvadorskom građanskom ratu. Ni decenijama nakon njegovog ubistva, niko za to nije odgovarao. Taj obrazac nekažnjivosti je nažalost globalni problem. 🇲🇪 Nesuočavanje sa prošlošću blokira demokratski napredak ⚖️ U Crnoj Gori najteža kršenja ljudskih prava – ratni zločini, i dalje nisu adekvatno procesuirani, a žrtvama nije pružena adekvatna pravna ni moralna satisfakcija. 🚨Institucije moraju hitno poduzeti konkretne korake: • procesuirati ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji ili u ime Crne Gore tokom devedesetih, i pomoći porodicama nestalih da saznaju gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci; • donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona — posebno 3.390 logoraša sa Golog otoka, koji su stradali zbog sukoba sa Informbiroom, a koji do danas nisu zakonski rehabilitovani, • otvoriti arhive Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Države u regionu su već otvorile arhive svojih bezbjednosnih službi, Crna Gora je izuzetak. 🌍Globalno raste nasilje i nekažnjivost, uz više od stotinu sukoba u kojima civili najviše stradaju. U Ukrajini je u ruskoj invaziji poginulo najmanje 15.172 ljudi, a desetine hiljada su ranjene i raseljene, dok su na Bliskom istoku napad Hamasa na Izrael i izraelska ofanziva na Gazu odnijeli desetine hiljada života i izazvali humanitarnu katastrofu. U napadima Izraela i SAD-a na Iran, koji su izvedeni u februaru 2026. takođe su stradale hiljade ljudi, uključujući civile, a zbog nepriznavanja Međunarodnog krivičnog suda od strane uključenih država mnogi zločini ostaju nekažnjeni, slično kao i tokom NATO bombardovanja SRJ prije 27 godina. Detaljnije na linku 👇 hraction.org/2026/03/24/med…

🚨 HRA protestuje zbog ponovnog izglasavanja zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima, koji sužavaju ljudska prava protivno međunarodnim standardima i koji su izrađeni mimo demokratske procedure i javne rasprave. ⚖️ Umjesto da ujedine sve snage za neophodan napredak u vladavini prava i demokratiji radi ulaska u Evropsku uniju, partije vladajuće većine jedne drugoj čine ustupke i dijele kolač vlasti na štetu ljudskih prava i opšteg interesa. 📉 Usvojena rješenja znače ozbiljan korak unazad u zaštiti ljudskih prava, pravnoj sigurnosti i demokratskoj kontroli bezbjednosnog sektora. 📣 Po objavljivanju u Službenom listu, HRA će pokrenuti inicijative za ocjenu ustavnosti ovih zakona. 📌 O spornim odredbama detaljnije na linku 👇 hraction.org/2026/03/19/zak…

⚖️ Pred Višim sudom u Podgorici je nastavljeno suđenje Zoranu Gašoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti 1992. godine u Hadžićima (BiH), saslušavanjem tri svjedoka. 🗣️ Kao i na prethodnom ročištu, svjedočili su predstavnici oštećenih porodica, koji su govorili o onome što su saznali od drugih o stradanju svojih najbližih. Oštećeni imaju prvenstvo u davanju iskaza da bi nakon toga mogli da prate suđenje iz publike i postavljaju pitanja ostalim svjedocima. 📄 Prema optužnici, Gašović se tereti da je od maja do kraja juna 1992. učestvovao u ubistvima, porobljavanju, prinudnom preseljavanju, protivpravnom zatvaranju, mučenju i ispitivanju civila u objektima „Garaža“ i Sportska dvorana u Hadžićima, kao i u prinudnom preseljenju oko 280 civila u kasarnu „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici. Tereti se i da je sačinio spisak pritvorenika na kojem je 49 imena zaokružio crvenom olovkom, nakon čega je 23. juna 1992. godine 48 osoba odvedeno na nepoznatu lokaciju i do danas se vode kao nestale. 🗓️ Naredno ročište zakazano je za 25. mart. 🔗 Detalji suðenja dostupni su na linku👇 hraction.org/2026/03/18/sud…

⚖️ Činjenica da je Ustavni sud nepopunjen, odnosno da ima šest od sedam propisanih sudija, omogućila je da se ne donese važna odluka o ispitivanju ustavnosti zakona kojim je potvrđen sporazum Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. ❗ Dodatno, među tih šest sudija je nelegitimno i dalje Desanka Lopičić, kojoj je funkcija morala prestati jer je ispunila oba uslova za odlazak u penziju. Da je Lopičić sutkinja bilo kog redovnog suda u državi, ne bi mogla da sudi! 🏛️ Skupština bi pod hitno morala da izabere oba kandidata za sudije Ustavnog suda (sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića i sutkinju Vrhovnog suda Jelenu Ružičić) koja je predložio predsjednik države Jakov Milatović. 📌 U odnosu na ove kandidate nijedan poslanik ili poslanica javno nijesu iznijeli nijednu primjedbu, niti je nama poznat bilo kakav razlog zbog koga oni ne bi trebalo da budu izabrani na te funkcije. 📣 Ustavni sud Crne Gore može biti u potpunosti efikasan samo kada radi u punom sastavu, zbog čega apelujemo na Skupštinu Crne Gore da bez daljeg odlaganja uvrsti pitanje izbora novih sudija u dnevni red.

⚖️ Danas je pred Višim sudom u Podgorici nastavljeno suđenje Zoranu Gašoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti 1992. godine u Hadžićima (BiH), saslušavanjem tri svjedoka. 👥 Kao i na prethodnom ročištu, svjedočili su predstavnici oštećenih porodica, koji su govorili o onome što su saznali od drugih o stradanju svojih najbližih. Oštećeni imaju prvenstvo u davanju iskaza da bi nakon toga mogli da prate suđenje iz publike i postavljaju pitanja ostalim svjedocima. ⚖️ Sud još nije razmatrao ranije zahtjeve i branioca okrivljenog, Danila Mićovića, i punomoćnika oštećene Feride Nišić, Dalibora Tomovića, da se suđenja audio-vizuelno snimaju, kao ni druge predloge advokata Tomovića, da se svjedoci iz BiH saslušavaju putem video-linka, i da se obezbijedi rezervni branilac u slučaju da Mićović bude spriječen da prisustvuje suđenjima. 📄 Prema optužnici, Gašović se tereti da je od maja do kraja juna 1992. učestvovao u ubistvima, porobljavanju, prinudnom preseljavanju, protivpravnom zatvaranju, mučenju i ispitivanju civila u objektima „Garaža“ i Sportska dvorana u Hadžićima, kao i u prinudnom preseljenju oko 280 civila u kasarnu „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici. Tereti se i da je sačinio spisak pritvorenika na kojem je 49 imena zaokružio crvenom olovkom, nakon čega je 23. juna 1992. godine 48 osoba odvedeno na nepoznatu lokaciju i do danas se vode kao nestale. 👩‍⚖️ Specijalna tužiteljka u predmetu je Tanja Čolan Deretić, a vijećem predsjedava sudija Simo Rašović, uz članove vijeća Anu Delić i Dragana Babovića. 🗓️Naredno ročište zakazano je za srijedu, 18. mart. ℹ️ Akcija za ljudska prava pruža podršku oštećenima u ovom postupku u saradnji sa Udruženjem za traženje zarobljenih i nestalih iz Hadžića, uz podršku National Endowment for Democracy. Detalje suđenja pročitajte na linku 👇 hraction.org/2026/03/14/sud…