Iva retweetledi

Deset ključnih stavova Europskog suda za ljudska prava i relevantnih međunarodnih izvješća u protekloj godini (2025./2026.) u vezi s izbornim reformama u BiH:
1. "Actio popularis": Sud je priznao da pojedine apelacije iz BiH nisu usmjerene na zaštitu individualnih ljudskih prava, već predstavljaju pokušaje promjene ustavne strukture Bosne i Hercegovine (st. 13. i 15. Odluke ESLJP-a o dopustivosti, Z. Begić protiv BiH).
2. Težina glasa: Europska konvencija o ljudskim pravima ne jamči jednaku težinu ili jednak utjecaj svakog pojedinačnog glasa (st. 15. Odluke ESLJP-a o dopustivosti, Z. Begić protiv BiH).
3. Utvrđena diskriminacija: Diskriminacija utvrđena u presudi Sejdić-Finci odnosi se na nemogućnost kandidiranja na izborima (st. 215. Presude Velikog vijeća ESLJP-a, S. Kovačević protiv BiH).
4. Zahtjevi za izbornu reformu: Ključno je da izborna reforma osigura i jamči političku zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i ostalih, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i ESLJP (st. 5. Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2638 iz 2026. godine).
5. Dom naroda: Postojanje Doma naroda nije u suprotnosti s Konvencijom, jer je uobičajeno da drugi zakonodavni dom predstavlja specifične interese različite od onih opće populacije; nadalje, sastav Doma naroda rezultat je decentralizirane i jedinstveno složene ustavne strukture utemeljene na međunarodnom mirovnom sporazumu (st. 204. i 207. Presude Velikog vijeća ESLJP-a, S. Kovačević protiv BiH).
6. Pravo na kandidiranje: Pravo na kandidiranje bez diskriminacije mora se omogućiti za Predsjedništvo BiH i domove naroda PS BiH, ali i za pozicije (zamjenika) predsjednika F (kako je prethodno utvrdio Ustavni sud BiH u predmetu AP-849/23) te rukovodstvo Zastupničkog doma PS BiH (Odluke ESLJP-a: 16613/23; 5067/23, Z. Begić protiv BiH).
7. Kamen spoticanja: Izbor člana Predsjedništva BiH predstavlja glavni kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u BiH (st. 63. Izvješća za Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2638 iz 2026. godine).
8. Izborne jedinice i asimetrija: Asimetrija i postojanje više izbornih jedinica namijenjenih zaštiti specifičnih ustavnih kriterija i potreba, kao i teritorijalna poveznica između birača i njihovih predstavnika, nisu u suprotnosti sa standardima Konvencije (st. 203. i 204. Presude Velikog vijeća ESLJP-a, S. Kovačević protiv BiH).
9. Izmjene Visokog predstavnika: Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik u izbornoj noći nisu prekršile Konvenciju, budući da te mjere nisu izravno utjecale na podnositelja zahtjeva (st. 38. i 39. Odluke ESLJP-a, Demokratska fronta protiv BiH).
10. Zlouporaba prava na podnošenje zahtjeva: Neprimjereno ponašanje prema Sudu, osobni napadi i zastrašivanje agenata Vijeća ministara smatraju se zlouporabom prava na pojedinačni zahtjev (st. 134.–139. Presude Velikog vijeća ESLJP-a, S. Kovačević protiv BiH).





















