Jelena Marković

@BajkoCt moj, ja i ti se dušama poznajemo sa svih prvih linija odbrane. To me obavezuje da ukažem da poznajem ljude i rad književne zajednice Vladimir Mijušković jako dobro. Griješi se u kvalifikacijama, jer poznajem ih. Ovu nagradu dodjeljuju isključivo oni, a ne Opština i niko od opštinara ni nije pozvan na uručenje. Ono što ljubim je istina, a ona me obvezuje da ukažem na neke ovakve događaje onako kako je pošteno, a godinama pratim rad ove književne zajednice. Jedno što je sigurno je da je veliki Vito tamo percepiran i poštovan baš kako treba- jer tamo je živa odanost antifašizmu i Crnoj Gori kroz najvažnije ljude u organizaciji koji su Crnogorci. Oni sojski, čojski i pravi. Ne mogu da otćutm nepravdu, jer ovo to jeste. Na zaštitu CRNOGORSKOG IDENTITETA koji je ugrožen posebno zadbjih 35g- se u kulturi po mom mišljenju uvijek možemo osloniti na ljude iz Kniževne zajednice Vladimir Mijušković koji nijesu lovci u mutnom nego ljudi od integriteta što je danas rijetkost. Zagrljaj bratu crnogorskom. ♥️🇲🇪

Imajući u vidu da ste na navedene probleme više puta javno upozoravani, a da je izostala adekvatna reakcija, smatramo da postoji osnov za preispitivanje Vaše institucionalne odgovornosti kao predsjednice Vrhovnog suda. Propuštena je prilika da se kroz konkretno postupanje potvrdi princip jednakosti pred zakonom. U suprotnom, javne izjave o vladavini prava ostaju u suprotnosti sa praksom koju građani svakodnevno prepoznaju. Crnogorski forum @PravdaCG @ljubofil @RTCGme Hvala na profesionalnom djelovanju, koje je uvijek prisutno u @rtniksic koja je primjer kako bi se prema djelovanju u interesu građana i institucija, krajnje države Crne Gore trebali ugledati i ostali mediji u CG i biti uvijek dostupni svakoj organizaciji civilnog društva koja ukazuje na ono na šta neumorno ukazuje NVO CRNOGORSKI FORUM. Sloboda govora i kritičke misli je ono pravo koje ne bi smjelo nikome biti uskraćeno.

Crnogorski forum odgovara na navode predsjednice Vrhovnog suda Poštovana Valentina Pavličić, Vaše izjave o jednakosti pred zakonom i dosljednoj primjeni prava u direktnoj su suprotnosti sa praksom koju potvrđuju konkretne činjenice. Kao predsjednica Vrhovnog suda, imate ne samo formalnu, već i suštinsku odgovornost za funkcionisanje sudskog sistema i ujednačavanje sudske prakse. Izostanak Vaše reakcije u predmetu K. br. 143/25, uprkos ponovljenim i očiglednim proceduralnim propustima, na koje smo Vam više puta ukazali, ne može se smatrati neutralnim postupanjem, već otvara pitanje odgovornosti za stanje u kojem se takvi propusti kontinuirano ponavljaju bez posljedica. U krivičnom predmetu K. br. 143/25 pred Osnovnim sudom u Beranama, formiranom po optužnicama Kt. br. 200/25 i Kt. br. 306/25 protiv Vujadina Dobrašinovića, evidentirano je sljedeće; predmet je u pet navrata vraćan između postupajuće sutkinje Dubravka Popović i vanraspravnog vijeća, bez konačnog procesnog epiloga, predsjednik Osnovnog suda u Beranama Ivan Došljak, iako upoznat sa ponavljanjem procesnih vraćanja i blokadama u radu vijeća, nije preduzeo mjere da se spriječi dalje procesno “kruženje” predmeta niti da se predmet uputi nadležnom istražnom sudiji, višestruko ukidanje odluka (ukupno pet puta) zbog istih proceduralnih propusta, kontinuirano odugovlačenje postupka bez procesnog opravdanja, izostanak blagovremenih mjera za obezbjeđenje predmeta postupka. Posljedica takvog postupanja je pravno neprihvatljiva, spomenik ratnog zločinca Pavla Đurišića, koji je bio predmet postupka, uklonjen je, a institucije nijesu obezbijedile njegovo čuvanje niti efikasno postupanje. Ovdje nije riječ o složenosti predmeta, već o očiglednom izostanku postupanja u skladu sa zakonom i sudskom praksom. Posebno zabrinjava što Sudski savjet Crne Gore nije preduzeo nikakve mjere povodom; ponavljanja identičnih proceduralnih grešaka, nepostupanja po odlukama viših instanci, nestanka predmeta krivičnog djela. Istovremeno, u drugim slučajevima, poput postupka razrješenja bivše predsjednice Apelacionog suda Mirjana Popović, primjetna je znatno veća efikasnost, ali bez pune transparentnosti i jasno obrazloženog dokaznog postupka. Takva praksa ukazuje na neujednačene standarde i ozbiljno narušava princip jednakosti pred zakonom. Dodatno zabrinjava što se najavljeni „veting“ predstavlja kao reforma, dok izostaje reakcija u slučajevima đe postoje jasni i ponovljeni propusti u radu sudova. U konkretnom predmetu iz Berana, odsustvo institucionalne reakcije doprinosi održavanju stanja neodgovornosti. U vezi sa ulogom pojedinih aktera, uključujući predstavnike Srpska pravoslavna crkva i mitropolita Metodije, ukazujemo da postoje javno dostupne informacije i indicije koje zahtijevaju punu institucionalnu provjeru i pravno rasvjetljavanje, a ne ignorisanje. Kontinuitet problematičnih odluka Osnovnog suda u Beranama dodatno potvrđuju i slučajevi napada na novinare, u kojima su, uprkos dostupnim činjenicama, izricane oslobađajuće presude. Takva praksa šalje poruku nekažnjivosti i direktno ugrožava bezbjednost građana i novinara. Zbog svega navedenog, zahtijevamo; objavljivanje kompletne dokumentacije u predmetu K. br. 143/25 utvrđivanje odgovornosti za ponovljene proceduralne propuste jasno obrazloženje postupanja u ovom i uporedivim predmetima uspostavljanje jedinstvenih standarda postupanja u svim slučajevima Bez konkretnih odgovora i mjera, pozivanje na vladavinu prava ostaje bez stvarnog sadržaja, a povjerenje javnosti nastavlja da opada. Na kraju, smatramo neophodnim da Sudski savjet Crne Gore hitno preispita institucionalnu odgovornost, uključujući i odgovornost njegovog predsjednika Radoje Korać, u kontekstu načina na koji su ovi postupci vođeni i obrazlagani. #valentinapavličić #vrhovnisud #valdavinaprava #ministarpravde #preispitivanjeodgovornosti @EUAmbME @PravdaCG

Između sumnje i odgovornosti: slučajevi Mitrović, Bratić i ostali otvaraju pitanje rada tužilaštva Rad tužilačkih institucija u Crnoj Gori već duže vrijeme izaziva ozbiljna pitanja u javnosti, ne samo zbog pojedinačnih predmeta, već zbog ukupnog utiska nedosljednosti, selektivnosti i nedovoljne transparentnosti. Iako je nesporno da su postupci često složeni i dugotrajni, učestali primjeri u kojima izostaje jasan epilog ostavljaju prostor za sumnju u efikasnost i nezavisnost sistema. U tom kontekstu, slučaj bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović dodatno komplikuje percepciju rada pravosuđa. Njene tvrdnje o nepravilnostima u postupku, posebno u dijelu koji se odnosi na ocjenu finansijskih dokaza i nepoklapanje ključnih nalaza, otvaraju ozbiljna pitanja o načinu na koji su dokazi vrednovani. Ukoliko su tačne tvrdnje da su korišćeni neformalni ili nedovoljno provjerljivi dokumenti, te da su zanemarene značajne razlike između nalaza, onda se ne radi samo o pojedinačnoj presudi, već o mogućem ozbiljnom problemu u pristupu dokazima. Istovremeno, činjenica da je njen predmet oduzet u osjetljivoj fazi i da se dovodi u vezu sa širim kontekstom postupanja u predmetima koji se tiču bivše ministarke Injac dodatno podgrijava sumnje u selektivnost. Dodatnu težinu ovim sumnjama daju i raniji javni događaji koji su otvorili pitanje političkog uticaja na pravosuđe. Posebno je odjeknula situacija kada je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u parlamentu direktno prozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, ostavljajući utisak političke povezanosti i uticaja na njegov izbor. Takve izjave, bez obzira na njihovu stvarnu pozadinu, ozbiljno narušavaju percepciju nezavisnosti tužilaštva. Takođe, zabrinjava izostanak reakcije u slučajevima đe su nadležne institucije već utvrdile nepravilnosti. Državna revizorska institucija je, prema javno dostupnim podacima, utvrdila značajne nepravilnosti u budžetu Ministarstva prosvjete iz vremena ministarke Vesne Bratić, u iznosima koji se mjere milionima eura, te je predmet proslijeđen tužilaštvu. Međutim, izostanak vidljivog epiloga dodatno pojačava utisak selektivnog postupanja i neujednačenih kriterijuma. Sličan obrazac javnost prepoznaje i u drugim osjetljivim pitanjima, poput višemjesećnog izostanka reakcije u vezi sa spornim pitanjem ratnog zločinca Pavla Đurišića, đe su postojale tvrdnje o skrivanju i zaštiti određenih struktura, uključujući i ulogu mitropolita Metodija i Srpske pravoslavne crkve. Bez obzira na kompleksnost ovih tema, činjenica da nema jasnog pravnog odgovora dodatno produbljuje nepovjerenje. Slučaj Lidije Mitrović, u tom širem kontekstu, djeluje kao još jedan primjer koji javnost posmatra ne izolovano, već kao dio obrasca. Tvrdnje o kontradiktornim dokazima o bivšoj ministarki Injac, oduzimanju predmeta i potencijalnoj zaštiti njene ličnosti, bez jasnog i transparentnog odgovora institucija, stvaraju prostor za ozbiljne sumnje. Kritički odnos prema radu tužilaštva u ovakvim okolnostima nije napad na sistem, već nužan zahtjev za njegovim jačanjem. Dosljedna primjena zakona, jednaki kriterijumi za sve i jasna komunikacija sa javnošću ključni su za obnovu povjerenja. U suprotnom, svaki naredni slučaj, bez obzira na činjenice, biće dočekan sa sumnjom, a to je teret koji nijedna pravosudna institucija ne može dugoročno izdržati. Crnogorski forum #tužilaštvo #sumnja #odgovornost

Dvostruki aršini u pravosuđu kao prepreka vladavini prava i evropskom putu Crne Gore Ono na šta je Crnogorski forum mjesecima ukazivao kroz slučaj Osnovnog suda u Beranama, danas je ogoljeno potvrđeno i kroz razrješenje predsjednice Apelacionog suda Mirjana Popović. U slučaju iz Osnovnog suda Beranama, imali smo situaciju u kojoj je ista sudija donosila istu odluku više puta, dok je vanraspravno vijeće tu odluku uporno vraćalo, bez ikakvog utvrđivanja odgovornosti i bez reakcije Sudskog savjeta Crne Gore odbacuje nas zahtjev da reaguju. Umjesto djelovanja, uslijedilo je ćutanje i pozivanje na nemiješanje u sudske odluke, iako se očigledno radilo o ponavljanju proceduralnih propusta. U slučaju razrješenja predsjednice Apelacionog suda, situacija je potpuno drugačija, reakcija je bila brza, ali bez jasno sprovedenog postupka, bez transparentno prezentovanih dokaza i bez punog uvažavanja prava na odbranu. To nije razlika u predmetima. To je razlika u pristupu. Upravo na takav obrazac ukazuje i Željko Ivanović, da sistem ne funkcioniše na osnovu jedinstvenih pravila i standarda, već kroz selektivno postupanje koje zavisi od odnosa i pozicija unutar samog sistema. Ovakva praksa direktno narušava ključne principe vladavine prava, pravnu sigurnost, jednakost pred zakonom i pravo na pravičan postupak. Kada ista institucija u jednom slučaju ignoriše očigledne propuste, a u drugom donosi odluke bez pune procedure, tada više ne govorimo o pojedinačnim greškama, već o sistemskom problemu. Zbog toga se nužno otvara pitanje odgovornosti rukovodstva pravosuđa, uključujući Radoje Korać i Valentina Pavličić, ali i ukupnog funkcionisanja Sudskog savjeta Crne Gore. Posebno zabrinjava što ovakva praksa ima direktne posljedice na evropski put države. Principi koji su ovdje dovedeni u pitanje predstavljaju temelj pregovaračkih poglavlja Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24. Pravda, sloboda i bezbjednost, koji su ključni za napredak ka članstvu u Evropska unija. Bez dosljedne primjene zakona i jednakih standarda u svim slučajevima, nema pravne sigurnosti, nema povjerenja u institucije i nema zatvaranja ovih poglavlja. Zato je neophodno, objaviti kompletnu dokumentaciju u oba slučaja utvrditi odgovornost za propuste i postupanja uspostaviti jasne i obavezujuće procedure koje će važiti jednako za sve Posebno zabrinjava način na koji je donijeta odluka Sudskog savjeta Crne Gore u slučaju Mirjana Popović, jer se stiče utisak da je zasnovana pretežno na izjavama pojedinaca, bez jasno sprovedenog postupka i bez javno dostupnih dokaza. U situacijama kada postoje ozbiljne optužbe, standard pravne države nalaže sprovođenje formalnog disciplinskog postupka, kroz rad nadležnog tijela koje bi utvrdilo sve relevantne činjenice, omogućilo pravo na odbranu i na osnovu toga dalo obrazložen predlog za odlučivanje. Izostanak takvog postupka ne samo da dovodi u pitanje konkretnu odluku, već i narušava povjerenje u institucionalni okvir u cjelini. Na kraju, ovakvi slučajevi dodatno potvrđuju da bez suštinskih promjena nema ni stvarne reforme pravosuđa. Proces “vetinga” u sudstvu ne može dati rezultate ukoliko ga sprovode institucije čiji je kredibilitet već doveden u pitanje. Zato je nužno obezbijediti temeljne promjene u radu Sudskog savjeta Crne Gore, uključujući izbor članova sa nespornih profesionalnih i etičkih referenci. Istovremeno, postupanje Valentina Pavličić u ovim i sličnim slučajevima otvara ozbiljna pitanja o dosljednosti primjene standarda, posebno u pogledu pokretanja postupaka, utvrđivanja činjenica i donošenja odluka zasnovanih na dokazima. Bez transparentnosti, odgovornosti i jednakih aršina za sve, “veting” ostaje forma bez suštine, a vladavina prava nedostižan cilj. U suprotnom, Crna Gora ne rizikuje samo unutrašnje nepovjerenje u pravosuđe, već i gubitak kredibiliteta pred međunarodnim partnerima. A bez kredibiliteta, nema ni stvarnog napretka ka Evropskoj uniji. NVO Crnogorski forum #sudskisavjet #valentinapavličić

Vučić je opsjednut Crnom Gorom i izlaskom na more Crnogorski forum najoštrije osuđuje zapaljivu i neodgovornu političku i medijsku retoriku koja se u javnom prostoru regiona dovodi u vezu sa izjavama Aleksandra Vučića predsjednika Republike Srbije, a kojom se Crna Gora i njen državni identitet stavljaju u kontekst osporavanja, relativizacije ili političkog preispitivanja. Posebno zabrinjavaju interpretacije i poruke koje se u dijelu javnosti percipiraju kao tvrdnje da je Crna Gora „oteta“ ili da se dovodi u pitanje njen puni suverenitet i teritorijalni integritet. Takav diskurs, bez obzira na to kako je formulisan ili interpretiran, predstavlja ozbiljno odstupanje od principa međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa. Crna Gora je međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, čiju su obnovu državnosti izglasali njeni građani na demokratskom referendumu. Ta činjenica nije predmet političke interpretacije, već dio međunarodnog pravnog poretka i evropske političke realnosti. Srbija nikad nije izlazila na more osim kada je okupirala našu državu Duklju 1186.g i Crnu Goru 1918.g. samo na taj način je izlazila na more, pa ovaj govor Vučica ne sluti na dobro. Takođe smatramo posebno zabrinjavajućim što se ovakvi politički narativi dodatno pojačavaju kroz djelovanje pojedinih medija u regionu, uključujući TV Pink i slične emitere, gdje se u programima i gostovanjima šire sadržaji koji sadrže uvredljive, diskriminatorne i neprijateljske poruke prema crnogorskom narodu, kao i sadržaji koji osporavaju crnogorski identitet i državnost. Takvi medijski narativi, u kombinaciji sa politički osjetljivim izjavama, doprinose stvaranju atmosfere nepovjerenja, podjela i tenzija u regionu Zapadnog Balkana, što je suprotno procesu evropskih integracija i politici stabilnosti. Crnogorski forum poručuje jasno i nedvosmisleno, Crna Gora nije i nikada neće biti predmet političkih projekcija, niti medijskih kampanja koje osporavaju njen identitet i državnost. Svako dovođenje u pitanje te činjenice predstavlja odgovornost za narušavanje regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa. Pozivamo na odgovornost u javnom govoru, kako političkih aktera, tako i medija, te na poštovanje međunarodno priznatih granica i suvereniteta država, jer samo takav pristup može obezbijediti mir i sigurnu budućnost za sve narode regiona. Takođe pozivamo MVP i Predsjednika Milatovića i Premijera Spajića da reaguju na otvorenu diskriminaciju i govor mržnje i pokušaj destabilizacije regiona, jer su ovo opasne poruke za sve na Balkanu. Takođe je neophodno da reaguju i EU, OEBS i NATO. Crnogorski forum

Odgovor Crnogorskog foruma na ponuđene zakone DPS i URA Smatram da je bilo logično i politički odgovorno da, nakon što je NVO Crnogorski forum već ponudila rješenje za dopunu izbornog zakona sa otvorenim listama, uslijedi otvoren i inkluzivan dijalog. Očekivali smo da partije, posebno one u Parlamentu, pozovu predlagača i sve zainteresovane aktere kako bi se zajednički došlo do najboljeg rješenja. Umjesto toga, dobili smo odvojene inicijative DPS-a i URA-e, koje djeluju kao da su nastale bez šire rasprave, iako se u osnovi oslanjaju na već naše ponuđene ideje. Takav pristup ne doprinosi povjerenju niti pokazuje pun demokratski kapacitet, jer su upravo otvorenost i saradnja ključni za ozbiljnu izbornu reformu. Kao da neko želi da da izborni zsćakon sa otvorenim listama ne zaživi na planiranim izborima 2027.g. Crnogorski forum #otvoreneliste #dps #ura

Dodatno zabrinjava činjenica da je institucija Ombudsmana godinama ostajala pasivna u pitanjima od fundamentalnog značaja za identitetska i ustavna prava, uključujući i položaj crnogorskog jezika, uprkos jasnoj praksi Ustavni sud Crne Gore. Takva nedosljednost opravdano otvara pitanje njegove institucionalne uloge i odgovornosti. Zbog toga je danas potrebno istovremeno pružiti punu podršku profesorima koji brane akademske slobode i integritet obrazovanja, ali i jasno konstatovati da je dugogodišnje ignorisanje ovog problema, uključujući i izostanak šire akademske reakcije, doprinijelo normalizaciji ovakve prakse. Bez suočavanja s tim kontinuitetom, svaka pojedinačna kritika ostaje nedovoljna. Ovo više nije pitanje jednog mišljenja ili jednog udžbenika, već pitanje sistemskog nesprovođenja odluka Ustavnog suda i erozije ustavnog poretka u oblasti obrazovanja. #ombudsman #crnogorskijezik #ustavnisud

ODGOVORNOST OMBUDSMANA NIJE INCIDENT, VEĆ KONTINUITET Aktuelna reagovanja profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, uključujući Adnan Čirgić, Jelena Šušanj i Boban Batrićević, kao i podrška koju im upućuju akademski krugovi, u potpunosti su opravdani. Njihova kritika postupanja Ombudsmana Siniša Bjeković u slučaju udžbenika otvara pitanje granica nadležnosti, ali i zaštite akademskih sloboda i slobode izražavanja. Međutim, ono što se ne smije prećutati jeste da ova reakcija dolazi sa značajnim zakašnjenjem. Naime, Jelena Marković je još od 2023, 2024. i 2025. godine kontinuirano, argumentovano i javno ukazivala na ozbiljne propuste u radu Ombudsmana. Njene primjedbe nijesu bile incidentne niti politički motivisane, već su predstavljale dosljednu analizu institucionalnog nečinjenja, selektivnog reagovanja i izostanka zaštite građana u ključnim situacijama. U kontinuitetu je upozoravala da Ombudsman ne reaguje u momentima kada su ugrožena osnovna prava građana, da selektivno bira slučajeve u kojima će se oglasiti, da daje formalna mišljenja bez konkretnih posljedica i odgovornosti, te da, umjesto da štiti građane od institucija sistema, često djeluje na način koji ide u korist tih istih institucija. Posebno je ukazivala na ćutanje u slučajevima policijske sile, političkog pritiska i društvenih kriza, kao i na elemente politizacije same institucije. Njena upozorenja kulminirala su krajem 2025. godine, kada je apelovala na Jakov Milatović da preispita podršku ponovnom izboru Bjekovića, upravo zbog njegovog dotadašnjeg rada i izostanka konkretnih rezultata u zaštiti ljudskih prava. U tom periodu, značajan dio akademske i intelektualne javnosti je ćutao. Izuzeci su postojali, ali bez šire podrške koja bi dala potrebnu težinu tim upozorenjima. Zato je danas nužno jasno reći da kritika koja se sada upućuje Ombudsmanu jeste tačna, ali nije nova, već predstavlja zakašnjelu potvrdu onoga na šta se godinama ukazivalo. Aktuelni slučaj udžbenika ne može se posmatrati izolovano. On otvara suštinski problem koji traje više od decenije, a to je pitanje statusa crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu i upotreba nastavnih materijala koji su sadržinski i normativno zastarjeli, uključujući i udžbenike stare i po 15 godina. Time se ne dovodi u pitanje samo kvalitet obrazovanja, već i neposredna primjena ustavnog poretka. U tom smislu, ključno je podsjetiti na član 13 Ustav Crne Gore, kojim je jasno i nedvosmisleno propisano da je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori, dok su drugi jezici u službenoj upotrebi. Ova ustavna norma uspostavlja jasnu hijerarhiju koja obavezuje sve državne organe, uključujući i zakonodavca i obrazovni sistem. Dodatno, Ustavni sud Crne Gore je u Odluci U-II br. 26/10 iz 2013. godine utvrdio da zakonska rješenja u oblasti obrazovanja ne mogu relativizovati ustavni status crnogorskog jezika. Tom odlukom ukinute su odredbe Zakona o opštem obrazovanju koje nijesu bile u saglasnosti sa Ustavom, uz jasno pravno stanovište da zakonodavac nema ovlašćenje da kroz naziv i sadržaj nastavnog predmeta derogira ustavnu normu. Odluke Ustavnog suda imaju opšteobavezujuće dejstvo i djeluju erga omnes, što znači da obavezuju sve organe vlasti i moraju se neposredno primjenjivati. Uprkos tome, praksa u obrazovnom sistemu pokazuje kontinuitet odstupanja od tih principa. Upotreba zastarjelih udžbenika i nedosljedno normiranje jezika predstavljaju faktičko produženje stanja koje je već proglašeno neustavnim. U takvom kontekstu, izostanak reakcije Ombudsmana ne može se tumačiti kao puki previd, već kao ignorisanje jasno utvrđene ustavnopravne obaveze. #ombudsman #crnogorskijezik #omnudsmankojitonije

Crnogorski forum predložio je Skupštini i Vladi izmjene KZ koje su neophodne kako bi sačuvali ustavni poredak i sankcionisali napade na Ustav Crne Gore. Porazno je, da se uoči dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore zalažemo za poštovanje najvišeg pravnog akta države- njenog Ustava i borimo se da Crna Gora doživi da ima vlast koja će beskompromisno štititi Crnu Goru, a sankcionisati sve koji rade protiv državnih interesa. Ko će pošteno, saglasiće se lako, ko pak ne... Neće nas čuti. Građani, na znanje vam. 🇲🇪 #ustav #odlukeustavnogsuda #odlukeuoravnogsuda #zloupotrebeslužbenogpoložaja Crnogorski forum Principijelnošću i integritetom čuvamo Crnu Goru

Zašto je rodni paritet važan i kako ga postići: Seminar u Skupštini Crne Gore, 16.04.2026. #otvoreneliste #rodnaravnopravnost #demokratizacija #crnogorskiforum

pobjeda.me/clanak/crnogor… putem korisnika/ce @Pobjedacg

Crnogorski mediji pod tuđim uticajem, vrijeme za istinu U kontekstu procesa usklađivanja Crne Gore sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti medija i digitalnih usluga, važno je otvoriti i pitanje funkcionalne uloge medija u našem društvu. Prije formalnog usvajanja evropskih standarda, neophodno je razmotriti u kojoj mjeri medijski sistem u Crnoj Gori djeluje u interesu javnosti i doprinosi razvoju demokratskog društva. Primjetno je da određeni segmenti medijskog prostora funkcionišu pod značajnim uticajem vanjskih faktora, što može uticati na kvalitet i balans informisanja. U tom kontekstu, važno je dodatno osnažiti kapacitete medija da odgovore potrebama građana Crne Gore i očuvanju nacionalnog identiteta. Posebnu ulogu ima javni servis Radio Televizija Crne Gore, koji, u skladu sa evropskom praksom, treba da bude ključni nosilac objektivnog, nepristrasnog i sadržajno relevantnog informisanja. Iskustva država članica Evropske unije pokazuju da jaki i nezavisni javni servisi imaju važnu ulogu u očuvanju kulturnih i društvenih vrijednosti, kao i u jačanju demokratskih procesa. U tom smislu, proces implementacije Zakona o digitalnim uslugama (DSA) treba da bude praćen dodatnim mjerama koje uključuju: unapređenje transparentnosti vlasničke strukture medija jačanje regulatornih mehanizama u zaštiti javnog interesa podršku razvoju domaće produkcije i kulturnog sadržaja kontinuirano unapređenje medijskog pluralizma Cilj ovih aktivnosti je stvaranje održivog i odgovornog medijskog sistema koji će služiti interesima građana i doprinositi daljem razvoju demokratskog društva u Crnoj Gori. Znači, neophodno je najprije urediti medijski sistem u Crnoj Gori kako bismo mogli jasno i objektivno prikazati stvarno stanje u svim oblastima društva. To podrazumijeva i preispitivanje postojećih licenci, kao i njihovo usklađivanje sa jasno definisanim kriterijumima. Potrebno je regulisati da najmanje 80% medijskog sadržaja bude posvećeno temama iz Crne Gore, umjesto dominantnog fokusa na sadržaje iz susjednih država. Takođe, važno je osigurati dosljednu upotrebu crnogorskog kao službenog jezika u medijima, što trenutno nije u potpunosti slučaj. Za sprovođenje ovih mjera ključnu odgovornost snosi Ministarstvo kulture i medija. Crnogorski forum

Jutrošnje gostovanje na Pressingu @GradskiMe ⬇️⬇️⬇️ youtu.be/fd3njuQ1tuI?si…

Al je zabagovao, kad nema nema zastave matice mu iza😉😀😂

Crnogorski forum predvodi reformu; zakon koji štiti birače, osigurava rodnu ravnopravnost i pravičan uticaj građana Umjesto da pozovu Crnogorski forum na razgovor kako bismo uskladili naš predloženi zakon, DPS je iskoristio naš model da plasira svoj sopstveni sistem. To nije korektno- njihov zakon formalno uvodi promjene, ali u praksi favorizuje kontrolu partija i razvodnjava glasove birača, dok stvaran uticaj građana i zastupljenost žena ostaje ograničen. Crnogorski forum je prije mjesec dana predstavio ozbiljan i cjelovit zakon o izbornim listama, koji kombinuje poluotvorene liste, preferencijalno glasanje jednog kandidata i jasna pravila za rodnu ravnotežu. Naši najnoviji amandmani dodatno jačaju zakon: uvode obaveznu rodnu kvotu od 50%, princip naizmjeničnog rasporeda kandidata na listi i zaštitni mehanizam koji osigurava najmanje 40% predstavnika manje zastupljenog pola među izabranima. Za razliku od toga, DPS fingira promjene, ali po starom obrascu omogućava da partije odlučuju o redoslijedu kandidata, formalno ispunjava kvote za žene, ali im ne daje stvaran uticaj, dok građani gube pravi uticaj na izbor kandidata. Naš zakon je jednostavan, primjenjiv, transparentan i garantuje da volja birača i rodna ravnopravnost budu zaštićeni. Crnogorski forum ostaje jedini autor reforme koja stvarno štiti prava birača i osigurava pravičnu zastupljenost oba pola. Crnogorski forum

Ono što dodatno potvrđuje raniju pasivnost Ombudsmana jeste činjenica da je proces donošenja novog zakona ili dopune Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda prošao gotovo ispod radara. Takav način vođenja procesa očigledno je odgovarao Ombudsmanu Bjekoviću, jer zakon nije bio dovoljno transparentan da bi se održale javne rasprave širom sjevera, centralnog regiona i juga, đe bi građani mogli dati svoje sugestije. Sada je jasno zašto je to tako bilo, ali o detaljima tog procesa biće riječi drugom prilikom. Ostaje da se vidi da li će evropski standardi i procesi integracije prisiliti instituciju da konačno ispuni svoj mandat i zaštiti prava građana, umjesto da reaguje samo kada je lično ugrožen Ombudsman Bjeković. Crnogorski forum

Ombudsman Bjeković prvi put kritikuje vlast- đe je bio ranije? Ono što se danas dešava sa institucijom Ombudsmana nije iznenađenje, već rezultat dugogodišnjeg neodgovornog rada same institucije. Ombudsman je višestruko propuštao da iskoristi svoj mandat u ključnim momentima kada su ljudska prava građana Crne Gore bila ugrožena, pokazujući nedostatak nezavisnosti i hrabrosti da se suprotstavi izvršnoj vlasti. Civilno društvo, uključujući Crnogorski forum i Jelena Marković, godinama upozorava da je Ombudsman Bjeković previše blizak Vladi koju bi trebalo da kontroliše i štiti građane od nje. Umjesto da štiti građane, Ombudsman je uglavnom šutio ili odlagao reakcije, a takav stav očigledno je bio prepoznat i iskorišćen prilikom njegovog ponovnog izbora, jer je vlast znala da neće biti suprotstavljena. Konkretni primjeri pokazuju ozbiljne propuste. Tokom događaja na Cetinje i Belveder, postojala su upozorenja na zloupotrebu policijskih ovlašćenja, ali Ombudsman nije reagovao. U Nikšić i Žabljak, izmjenom statuta i proglašenjem gradske slave prekršen je princip sekularnosti i diskriminisani su građani druge vjerske pripadnosti ili oni koji nijesu vjernici, a Ombudsman nije ni uputio mišljenje niti tražio uvid. Isto se može reći za Temeljni ugovor sa Srpska pravoslavna crkva, gdje je privilegovan položaj SPC i doveo do stvaranja „države u državi“, a institucija koja bi trebalo da štiti ravnopravnost građana šutjela je. Propusti Ombudsmana su posebno zabrinjavajući u oblastima bezbjednosti, uključujući Zakone o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, gdje su zloupotrebe ličnih podataka i procedura za otpust zaposlenih ostale bez kontrole, iako je njegova obaveza bila da interveniše. Važno je naglasiti da se u ovim slučajevima ne radi samo o političkim ili društvenim polemikama, već o pitanjima koja imaju jasno pravno utemeljenje i u kojima je institucija Ombudsmana imala osnov, pa i obavezu, da reaguje. Kada su u pitanju zakoni, međunarodni ugovori i statuti koji mogu imati uticaj na ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, očekuje se da Ombudsman zatraži uvid, prati njihovu primjenu i daje mišljenje. Dodatnu težinu ovim pitanjima daju i odluke Ustavni sud Crne Gore, koji je u pojedinim slučajevima ukazivao na pravne nedostatke u normativnim aktima, što potvrđuje da su postojale realne dileme u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom. Takođe, kontinuitet ovih upozorenja dodatno potvrđuje činjenica da su predstavnici civilnog društva, uključujući Jelena Marković, tokom više godina javno ukazivali na iste probleme, bez da su ti navodi suštinski osporeni. Upravo zato se sada otvara prostor da izvršna vlast, kroz kontrolu budžeta i administrativnih mehanizama, utiče na rad Ombudsmana. To ne bi bilo moguće u toj mjeri da je institucija ranije izgradila snažan kredibilitet i autoritet kroz dosljedno i principijelno djelovanje. Posebno zabrinjava činjenica da se sada, kroz finansijske mehanizme, može indirektno uticati na rad institucije kojoj su oduzeti ključni elementi samostalnosti, poput uticaja na sopstveni budžet, izbora savjetnika i planiranja programa rada. Istovremeno, posebno je upečatljivo da Ombudsman tek sada prvi put jasno i glasno kritikuje ovu Vladu. Takva reakcija, koja dolazi u trenutku kada su ugrožene nadležnosti same institucije, ostavlja utisak zakašnjelosti i selektivnosti. To otvara pitanje da li je ranije izostajala odlučnost kada je trebalo reagovati u zaštiti građana, a da se glas podiže tek kada su ugroženi sopstveni kapaciteti. Zbog svega toga može se reći da odgovornost postoji na obje strane – i vlasti i institucija Ombudsmana koja nije dovoljno snažno branila svoju ulogu kada je to bilo najpotrebnije. Rezultat je institucija koja formalno postoji i jača kroz zakone, ali u praksi ne pokazuje potrebnu nezavisnost. #ombudsman #političar #CrnaGora

Emisija kod uvažene i drage dame Jelena Gagović Šćepanović na linku ⬇️⬇️⬇️ youtu.be/COXq8KLKCDc?si… Žene, udružene Crnoj Gori donijele bi stvarnu demokratizaciju društva. 🌹🇲🇪 Crna Gora i izdržava i pobjeđuje sve jer i ona je ženskog roda. Majka, domovina, korijen, ognjište- početak i kraj.♥️ @nadjalakovic

VUČIĆ SE MIJEŠA U UNUTRAŠNJE STVARI SUVERENE DRŽAVE SLOVENIJE Slučaj Lubarda razotktiva političku ulogu SPC nag Balkanu. Najnovija dešavanja u vezi sa sveštenikom SPC Željkom Lubardom jasno pokazuju da se ne radi o izolovanom incidentu, već o dubokoj političkoj krizi unutar Srpske pravoslavne crkve, u kojoj se prepliću pritisci, politika i moguće krivične odgovornosti. Sve je očiglednije da predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pokušava da utiče na postupak koji se vodi u Ljubljani. Takvo ponašanje predstavlja otvoreno miješanje u unutrašnje stvari suverene države Slovenije i direktan pritisak na njen pravosudni sistem. Ovo, međutim, nije izolovan slučaj. Obrazac djelovanja Aleksandar Vučić prepoznaje se i u odnosu prema Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini đe se kroz politički uticaj Srpske pravoslavne crkve pokušava uticati na unutrašnje procese, destabilizovati institucije i usporiti evropski put, posebno kada je riječ o Crnoj Gori. U tom kontekstu, sve više se SPC ne posmatra samo kao vjerska institucija, već kao politički instrument. Taj uticaj se, prema brojnim tvrdnjama, ostvaruje preko patrijarha Porfirije Perić, čime se dodatno briše granica između države i crkve. Istovremeno, postoje ozbiljne sumnje da se kroz pritiske pokušava ućutkati Željko Lubarda, koji je godinama ukazivao na nepravilnosti. Posebno zabrinjavaju navodi da su ugroženi njegova lična sigurnost i sigurnost njegove porodice. Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da se u regionu i dalje tolerišu potezi koji izazivaju duboke podjele, uključujući i pokušaje veličanja ratnog zločinca Pavla Đurišića. Izostanak adekvatne reakcije institucija dodatno pojačava nepovjerenje javnosti. U međuvremenu, u Crnoj Gori pokrenut je postupak u vezi sa djelovanjem SPC i mitropolita Joanikija Mićovića, ali njegova dugotrajnost ostavlja utisak selektivne pravde. Sve to pokazuje da slučaj iz Slovenije prevazilazi granice jednog sudskog postupka. On razotkriva širi mehanizam političkog uticaja, u kojem se crkvene strukture koriste za ostvarivanje državnih ciljeva. Ako institucije u Sloveniji izdrže pritiske i pokažu nezavisnost, to može biti važan signal za cijeli region. U suprotnom, biće to potvrda da politički uticaj prelazi granice i potkopava suverenitet država. Zato se ponovo kao NVO CRNOGORSKI FORUM poziva nadležno tužilaštvo u Crnoj Gori da bez odlaganja pokrene konkretne postupke protiv SPC i utvrdi odgovornost svih aktera. #VDT #CRNAGORA #Vzčić #Slovenija