Βλάνταν Ράζνατοβιτς

Ako je problem Marta Kos - hoće li njen nasljednik riješiti naše probleme? Posjeta Marta Kos ogolila je ono što već znamo - Crna Gora je duboko fragmentirano društvo u kojem je partijski interes i dalje iznad državnog. Vlast ovu posjetu predstavlja kao potvrdu sopstvenog uspjeha. Formalno - pregovarački proces se ubrzava, poglavlja se otvaraju. Ali ključno pitanje ostaje isto: da li istovremeno jačamo institucije ili samo ispunjavamo formu? Opozicija, s druge strane, podsjeća da nas EU gura naprijed i zbog sopstvenog geostrateškog interesa, a ne samo zbog rezultata reformi. U tome ima istine. Ali problem nastaje ako se iz toga izvede zaključak da proces treba relativizovati ili usporavati - jer bi to bilo pogrešno i štetno. Geopolitički momenat nije argument protiv integracija. To je argument za njihovo ubrzanje. Ozbiljne države ne odbijaju povoljne okolnosti, one ih koriste. Ako EU želi Crnu Goru iz svojih razloga, naš odgovor ne može biti sumnja u proces, već maksimalan napor da iskoristimo momentum i da u tom procesu izgradimo institucije. Poglavlja 23 i 24 nijesu birokratska formalnost. Ona su test da li sistem funkcioniše nezavisno od toga ko je na vlasti, i ko sjedi na čelu sudova, tužilaštva i policije. To je fokus koji nam treba. Evropska unija nije bez grešaka. Ponekad i sama, vođena sopstvenim interesima, zažmuri na naše propuste - kao u slučaju nedavno usvojenih zakona o MUP-u i ANB-u. Ali to nije razlog da se, umjesto sobom, bavimo Martom Kos. Kao da očekujemo da će komesarka riješiti ono što mi već godinama ne rješavamo. Neće. Neće to učiniti ni Evropska unija. Unutrašnje podjele, stranačke logike ispred državnih interesa, institucije koje se grade po mjeri koalicija - to nije problem koji se rješava iz Brisela. To je posao političkih elita koje su izabrane da vode državu, a ne da je drže taocem sopstvenih obračuna. Evropska unija ne dolazi da presuđuje u našim političkim sporovima, niti da oblikuje društvo umjesto nas. Njena uloga je da procijeni ispunjavamo li uslove i da održava proces otvorenim. Sve ostalo je na nama. Kroz otvorena vrata Evropske unije možemo ući samo ako zadržimo jasan i siguran kurs. Kakva će Crna Gora biti - odlučujemo mi, a ne Evropska unija.

Juče je sahranjen istoričar Ðorđe Borozan, univerzitetski profesor, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i član Evropske akademije nauka i umjetnosti. Skromni, dobri čovjek koji je pisao i stvarao istoriju. Naučnik iz reda stvaralaca koji su svojim djelima obogatili crnogorsku istoriografiju, širili istinu o Crnoj Gori i uvijek bili spremni da je brane. Činio je to argumentovano, znalački uvjerljivo, sa erudicijom koja je obavezivala na uvažavanje. Njegovi radovi o velikodržavnim projektima na Balkanu, istoriji crnogorske diplomatije i crnogorskim srednjovjekovnim dinastijama, kao i ukupno djelovanje, značajno su doprinosili da istorijska istina o državnom trajanju Crne Gore bude cjelovitija i da dobije široku potvrdu svog značaja i veličine. Smrt Đorđa Borazana ostavlja veliku prazninu u istorijskoj naučnoj misli i predstavlja veliki gubitak ne samo za porodicu i prijatelje, već i za Crnu Goru.

Brojni su primjeri "partija takozvanog trećeg puta koje su, na kraju, završavale u službi interesa svojih finansijera i osnivača, a nerijetko i na kolosijeku velikosrpske opcija." portalanalitika.me/clanak/izazovi…

"Zbog toga treba biti veoma obazriv prema svemu što može dodatno rasuti, oslabiti ili politički dezorijentisati onaj dio biračkog tijela kojem je stalo do državnog i nacionalnog dostojanstva Crne Gore" portalanalitika.me/clanak/izazovi…

Skrivaju se danas veze K Aleksandra sa Hitlerovom Njemackom. Vrijedno podsjetiti i zbog toga kako prolaze kolonije kao što je bila Zetska Banovina. antenam.net/clanak/nacisti…

Čestitamo svima koji slave!

Crna Gora neće ući u EU 2028. ako ostane na daljinskom upravljaču Beograda. Ne može se istodobno govoriti o europskoj budućnosti, a tolerirati jačanje “srpskog sveta”, urušavanje suvereniteta i politike koje rade protiv europskog puta države. Tko želi EU, mora to dokazati jasnom proeuropskom i prozapadnom politikom, a ne služenjem tuđim interesima. standard.co.me/politika/sokol…

Crna Gora i rat na bliskom istoku. Analiza: Rat oko Irana bi moga skupo koštati Crnu Goru. adriatico.info/article.php?sl…

Kako se boriti protiv onih koji su naizgled demokratski došli na vlast samo da bi demokratiju ukinuli? Fašizam ne koegzistira s pluralizmom; on ga proždire, zalogaj po zalogaj, zakon po zakon. adriatico.info/article.php?sl…

09.maj 1942. Istog dana kad i Ljubo Čupić, obješena je tek punoljetna Joka Baletić. Omču je stavila sama-sa podignutim vezanim rukama, kličući slobodi✊️ Boje se Joke ovi nesoji četnički i danas. Njena je slava vječna i nezasijenjena. Spomenik je čeka jer, doći će dani slobode🇲🇪

Drugačiji Bliski Istok. Slučajni borabak u Mardinu u Turskoj, odakle se prostire pogled na Mesopotamiju. Susret sa asirskim hrišćanima, čuvarima vjekovne tradicije pravljenja vina koje veoma liči crnogorskim domaćim vinima. Pročitaj članak: adriatico.info/article.php?sl…

Drugacija prica sa bliskog istoka: Na putu iz Iraka, usred rastuće regionalne krize i američko-iranskog sukoba, neplanirano zaustavljanje u Mardinu u Turskoj pretvorilo se u susret sa dubljim, starijim i stvarnijim Bliskim istokom. adriatico.info/balkan.php

Treba iskoristiti krizu u kojoj se nasao i razmisljati o DPS kao novoj partiji koja bi pod novim imenom ujedinila sve opozicione snage u Crnoj Gori.

DPS je povuka nekoliko dobrih poteza. Sada bi trebalo da se formira koalicija (ili čak ujedinjena partija?) sa srodnim opozicionim strankama. portalanalitika.me/clanak/kalezic…